Natjecanja u 12 sportova održavala su se na 26 sportskih objekata u Zagrebu i 14 u gradovima suorganizatorima (Bjelovar, Čakovec, Jastrebarsko, Karlovac, Kumrovec, Petrinja, Sisak, Varaždin i Sveti Ivan Zelina), sve pod geslom „Svijet mladih za svijet mira“.
Koja vam je od ovih životinja iz naših šuma najsimpatičnija - vrabac, kos, medvjed ili vjeverica? Bilo kako bilo, ukusi su uvijek različiti pa je tako sredinom 80-ih u Zagrebu, u spomenutoj konkurenciji, nadmoćno pobijedila vjeverica, živahna, ljupka i zanimljiva. I dobila je ime Zagi. Ta maskota Univerzijade održane u Zagrebu u ljeto 1987, mnogima je poznata još i danas. Začudo, poznaju je i mlađi naraštaji, možda zahvaljujući simpatičnom liku na koji je uspomena preživjela do danas.
Na spektakularnom otvorenju igara na maksimirskom stadionu, pred 50.000 gledatelja, sudjelovalo je oko 9.000 ljudi. Posljednji nositelj baklje čijom je vatrom zapaljen veliki stadionski plamenik bio je Dražen Petrović, rođeni Šibenčanin koji je postao simbol sportskoga Zagreba.
Davor Pongracic / CROPIX
Na zagrebačkoj je Univerzijadi sudjelovalo oko 7.000 sportaša iz 128 država, a za uspješno održavanje igara brinulo se oko 25.000 volontera. Najviše medalja osvojili su sportaši iz SAD-a, SSSR-a i Rumunjske, a za domaćina je najveća pobjeda bila ona u finalu košarkaškog turnira, protiv favorizirane reprezentacije Sjedinjenih Država.
Da su se Zagrepčani pokazali kao izvrsni domaćini dokazuju i pohvale sportaša-studenata. Svi su bili iznimno zadovoljni smještajem, prijevozom i uvjetima treninga. No, pravo oduševljenje izazvala je ponuda hrane u njima namijenjenu restoranu. Naime, najbolji zagrebački kuhari na jelovnik su, osim lokalnih specijaliteta, poput štrukla i purice s mlincima, ponudili i takve delicije kao što su škampi, oborita riba i jastozi.
Univerzijada je Zagrebu donijela novu dvoranu Cibona, sportski centar na Jarunu, kompleks bazena Mladost, a obnovljen je i kompleks bazena na Šalati. Osim toga, izgrađen je novi autobusni kolodvor, obnovljen je željeznički kolodvor, uređeno je niz pročelja i ulica u centru grada, a novo ruho dobili su i studentski domovi. Za vrijeme trajanja Univerzijade svečano je otvoren Muzej Mimara te bila izložena tada najveća umjetnička slika na svijetu autora Josipa Demirovića (dugačka 101 metar i s površinom 777 četvornih metara). Poznati zid u Branimirovoj ulici između željezničkog i starog autobusnog kolodvora, oslikan je grafitima 53 zagrebačka umjetnika.
S one popularnije strane, za vrijeme Univerzijade u Zagrebu je rođen Matej Gašpar, petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje. Zagreb je tih dana živio punim plućima i u gradu je vladao neopisiv, kozmopolitski ugođaj, koji je grad pokrenuo na svim razinama. U pješačkoj zoni trgovci i ugostitelji radili su produženo - trgovine do ponoći, a ugostiteljski objekti do 5 ujutro. Na koncu svečanog zatvaranja Univerzijade, na stadionu u Maksimiru svirali su neki od tada najpopularnijih rock izvođača, a slavlje mladosti, sporta i mira prelilo se na gradske ulice. Veselju je doprinijela i Zagrebačka pivovara, koja je za Univerzijadu, davno prije craft beer pokreta, lansirala posebno pivo pod imenom „Univerzum“, koje se prodavalo samo do rujna te nikad zaboravljene zagrebačke godine.
Header image credit: Davor Pongracic / CROPIX