hr

MIROGOJ – POSLJEDNJI DOM SPORTSKIH VELIKANA

Glavno zagrebačko groblje Mirogoj s punim se pravom drži jednim od najljepših groblja u Europi. Posebno je i po tome što je, kao jedno od rijetkih u svijetu, posljednje počivalište ljudi različitih vjeroispovijesti.

No, Mirogoj nije samo posljednje počivalište pokojnih Zagrepčana, već i svojevrsni „muzej na otvorenom“, kako prirodni tako i umjetnički. Osim toga, Mirogoj je i mjesto gdje su sahranjeni brojni hrvatski velikani, među kojima su i poznati zagrebački sportaši, čije grobove danas obilaze ljubitelji sporta.

Slučaj je htio da prva osoba pokopana  na Mirogoju 1876., dan nakon otvorenja groblja, bude Friedrich Miroslav Singer, popularni austrijski i hrvatski sportski pedagog, začetnik tjelovježbe u zagrebačkim školama i voditelj prve vježbaonice u Hrvatskoj.

Na Mirogoju su nakon toga svoj posljednji dom našli nebrojeni zagrebački sportski velikani, od kojih su mnogi poznati i u međunarodnim razmjerima. Ima i onih koji su slavu postigli izvan Zagreba, poput slavnog nogometaša Bernarda Vukasa, rođenog Zagrepčanina iz kvarta Trešnjevka. Vukas je nogometnu karijeru započeo u klubu HŠK Concordia iz Zagreba, ali je poslije postao najbolji igrač svih vremena splitskoga Hajduka. S klubom je tri puta osvojio prvenstvo Jugoslavije, odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 zgoditaka. Tu je mir našao i Tomislav Crnković, 50-ih iznimno popularan branič Dinama Zagreb i rekorder po kapetanskome stažu. S Dinamom je osvojio dva državna prvenstva i dva kupa, a s reprezentacijom olimpijsko srebro u Helsinkiju 1952.

Posljednje počivalište Mirogoj je pružio i Zlatku Kranjčaru, poznatome zagrebačkom nogometašu i treneru. Kranjčar je za Dinamo odigrao 307 utakmica, postigao 98 golova te 1981./82. osvojio naslov prvaka države. Karijeru je nastavio u bečkom Rapidu, s kojim je dva puta osvojio prvenstvo Austrije i tri puta Superkup, zbog čega je među ljubiteljima nogometa poznat i u toj zemlji.

 Među košarkašima je najslavnije ime Mirogoja Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša, koji se drži predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA. Dražen, koji je tragično izgubio život u 29. godini, spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Nakon Dražena, na Mirogoju je svoje posljednje počivalište našao i Krešimir Ćosić, veliki hrvatski košarkaš i trener. U amaterskoj košarci osvojio je gotovo sve što se može osvojiti (europska, svjetska i olimpijska zlata), a ostavio je značajan trag i u američkoj sveučilišnoj košarci.

Uz njih, na Mirogoju je sahranjen i Matija Ljubek, najtrofejniji hrvatski kanuist  i jedan od najuspješnijih hrvatskih sportaša uopće (dvije zlatne te po jedna srebrna i brončana olimpijska medalja). Ljubek i danas drži titulu najtrofejnijeg muškog hrvatskog olimpijca u pojedinačnim sportovima svih vremena.

Ljubitelji stolnog tenisa na Mirogoju obavezno obiđu grob Dragutina Šurbeka, višestrukog europskog i svjetskog prvaka u parovima te pojedinačnog prvaka Europe. Popularni „Šurba“ osvojio je i impozantan broj drugih medalja na velikim natjecanjima te bio prvi Europljanin koji je pronašao „formulu“ protiv nekad nepobjedivih Kineza.

Poklonici rukometa na Mirogoju mogu obići i grob Zlatana Saračevića, hrvatskog rukometaša i rukometnog trenera te dvostrukog klupskog europskog prvaka s RK Badel 1862 Zagreb. Omiljeni „Sarač“ osvajač je zlatnih olimpijskih i svjetskih medalja.

Posjetitelj Zagreba na Mirogoju može lako pronaći grobove ovih i drugih hrvatskih (i ne samo) sportskih velikana, uporabom vrlo praktične aplikacije Cemetery guide Mirogoj Zagreb.